Iako je prevedeno nekoliko studija o doprinosu muslimanki u različitim poljima klasične islamske civilizacije, kao što su prenošenje hadisa, fikh, književnost i obrazovanje; do sada se u sasvim malo izvora spominje uloga žene u razvoju nauke, tehnologije i medicine u islamskoj tradiciji.
U literaturi postoje izolovane i sporadične reference o poznatim ženama koje su imale ulogu u unapređenju nauke i koje su osnovale dobrotvorne, obrazovne i vjerske institucije. Takav je primjer Zubejde bint Džafer el-Mensur koja je bila pionirka u ambicioznom projektu iskopavanja bunareva i izgradnji uslužnih stanica duž hodočasničke rute od Bagdada do Meke; Sutejta je bila matematičarka i sudska vještakinja, Zejfa Hatun je brilijirala u menadžmentu i državništvu, Fatima el-Fehri je osnovala Karavijin džamiju u Fesu (Maroko), koja je postala prvi univerzitet u svijetu, a inžinjerka El-Idžlija je pravila astrolabe u Halepu.
Kao dodatak svom djelu, „Islam: osnaživanje žena“ (Islam: The Empowering of Women), Aiša Abdurrahman Bewley je objavila knjigu „Muslimanke: biografski rječnik“ (Muslim Women: A Biographical Dictionary). Rječnik pokriva period od vremena Poslanika, a.s., pa do sredine 13. st. po hidžri (19.st). Kako vidimo iz nalaza ovog rječnika, uloga muslimanke nije bila ograničena na kuću i dom. One su bile aktivne u mnogim poljima. To nije bilo upitno niti isključujuće. Radi se o mnogim ulogama, koje se isprepliću i dopunjuju više nego što su odvojene kategorije. Poslovna žena je i dalje bila majka, a učenjakinja je i dalje bila supruga. Žene jednostavno nauče džonglirati sa više stvari, u tome su dobre, što se vidi iz nalaza rječnika.
Muslimanke su učestvovale, zajedno s muškarcima, u izgradnji islamske kulture i civilizacije, posebno se ističući u poeziji, književnosti i umjetnosti. Pored toga, muslimanke su dale opipljiv doprinos u oblasti matematike, astronomije, medicine i zdravstvene njege. Međutim, izučavanje uloge muslimanki u unapređenju nauke, tehnologije i medicine je veoma teško dokumentirati jer postoje tek šture informacije o tome. Nove informacije će ugledati svjetlo dana tek nakon što se izuče neobrađeni zapisi. Pronađeno je oko 5 miliona zapisa u arhivama širom svijeta. Obrađeno je tek nekih 50 000 zapisa, a većina ih ne govori o nauci. Obrada relevantnih zapisa je zasigurno strateško pitanje koje će objelodaniti ulogu žena muslimanki u nauci i civilizaciji.
S obzirom na oskudne informacije o takvim ženama i rastućem značaju koji se pridaje pitanju roda i žene u društvu, ovaj rad predstavlja ono što je trenutno poznato o njihovim životima i djelu. Cilj rada je dvostran: predstaviti dostupne informacije i pokrenuti proces istraživanja kako bi se objelodanili najznačajniji podaci o ulogama koje su imale stotine žena u različitim oblastima i različitim periodima islamske historije.
Cijeli rad preuzmite OVDJE.
Pripremila: Emina Lakić
