Prema hadisu koji bilježi Nesai u svom Sunenu, Muhammed, a.s., je tokom svog noćnog putovanja (Isra i Miradž) obavio namaz u Betlehemu: Enes, r.a., prenosi da je Muhammed, a.s., govoreći o noćnom putovanju rekao: „Džibril mi reče: ‘Siđi i obavi namaz!’ Klanjao sam tu gdje mi je rekao, a zatim me je upitao: ‘Znaš li gdje si klanjao? Klanjao si u Betlehemu, mjestu u kojem je rođen Isa, sin Merjemin.'“
Omerova džamija, jedina muslimanska bogomolja u Betlehemu, sagrađena je 1860. godine, na zemljištu koje je muslimanima ovog grada donirala Pravoslavna crkva, u čast halife Omera, r.a., koji je kršćanskom stanovništvu garantovao slobodno ispovijedanje vjere, pravo slobodnog raspolaganja imovinom i pravo da imaju punu zaštitu islamske države.
U ugovoru koji je nakon osvajanja Jerusalema 637. godine halifa Omer potpisao s jerusalimskim patrijarhom Sofronijem, između ostalog stoji: “U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Ovo je garancija i obećanje koje je Allahov rob, Omer b. el-Hattab, vođa pravovjernih, dao stanovnicima Kudsa. Dao im je sigurnost i garanciju u pogledu njihovih života, imetaka, crkava i križeva. Njihove crkve muslimani ne smiju nastanjivati, niti ih rušiti, niti se od njih i njihovog zemljišta smije nešto oduzeti i umanjiti, kao ni od njihovih privatnih posjeda. Stanovnici Kudsa ne smiju se prisiljavati da napuste svoju vjeru niti se nekom od njih smije bilo kakva šteta nanijeti.” Svjedoci ugovora bili su Halid b. Velid, Amr b. As, Abdurrahman b. Avf i Muavija b. Ebi Sufjan.
Halifa Omer je, prema predajama, posjetio i Betlehem nakon osvajanja Jerusalema i tom prilikom je obavio namaz u Crkvi Isusovog rođenja, naglasivši da crkva ostaje kršćanski hram i da stanovnici ovog grada slobodno mogu ispovijedati svoju vjeru.
Pripremila: Elmina Mušinović
