Prof. dr. Fikret Karčić, profesor Pravnog fakulteta u Sarajevu i predsjednik Ustavnog suda IZBiH: Oblikovanje javnosti s negativnim vrijednosnim stavom prema religiji
“Smatram da odjevna praksa koja proistječe iz vjerskih bjeđanja, kao i vjerska ubjeđenja sudije uopće, ne mogu biti prepreka nepristrasnom i nezavisnom pravosuđu. Ovo želim elaborirati u dva pravca. Prvo, vjernici mogu biti nepristrasne sudije, jer im i sama vjera, kao što je to u slučaju islama, nalaže da pravedno sude, da je pravednost najbliža pobožnosti, te da se pravedno svjedoči makar i protiv samih sebe. Od sudije se ne može očekivati da prilikom ulaska u sudnicu u garderobi ostavi svoju vjeru i da tako sudi kao neka apstraktna osoba bez relacija sa svojim identitetom.
Drugo, ako odjevna praksa zaposlenika u pravosudnim ustanovama bude percipirana u javnosti kao indikator postojanja ‘vjerski motivisane pristrasnosti’ onda je to prvenstveni problem oblikovanja takve javnosti. Nije li to pokazatelj da je javno mnijenje i dalje oblikovano idejama koje uključuju negativni vrijednosni stav prema religiji i plediraju za njeno potpuno isključenje iz javne sfere. Modernom shvatanju demokratije ne bi trebala da bude strana ideja pluralnosti javnog prostora, a ne njegove nasilne jednoobraznosti.“
“Moj, dominantno laički stav, jeste da je navedeni zaključak VSTV-a paušalan, neprovodiv, pa shodno tome i neobavezujući. Krajnje je diskutabilna formulacija o “nošenju vjerskih obilježja”. Upitajmo se javno i glasno šta je vjersko obilježje? Da li je to odjeća, nakit, šminka, frizura, način na koji jedemo, pričamo ili šutimo? Ko će uspostaviti spisak “vjerskih obilježja” koja su zabranjena, po kojim kriterijima i motivima? I krucijalno, zašto bi to bilo zabranjeno? Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i fundamentalnih sloboda štiti “pravo na manifestaciju vjere”. Ova odredba, kao i ova Konvencija transpondirani su u naš Ustav, pa shodno tome, naše je ustavno pravo nedvosmisleno i nikakav i ničiji zaključak ga ne može reducirati. Izričito sam protiv svakog totalitarnog i autoritarnog sužavanja ljudskih sloboda, jer samo slobodni ljudi mogu biti vođeni pravednošću, savješću, moralom i općim dobrom.”
Emir Kovačević, pravni ekspert grupe Međureligijskog vijeća BiH: Zaključak VSTV-a nije u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima
“Sloboda vjere nije apsolutno pravo država. Određene državne institucije mogu ograničiti to pravo, ali kako je navedeno u stavu 2. člana 9. Evropske konvencije, mora biti prije svega to ograničenje propisano zakonom. Zatim, mora postojati legitimni cilj, koji je također, eksplicitno naveden u stavu 2., a to je ako je u pitanju zdravlje, moral, sigurnost, javni red i mir prava, i slobode drugih.. i što je jako važno da je sve to opet neophodno demokratskom društvu. Znači, da bi došlo do legitimnog ograničenja prava na slobodu vjere moraju biti ispoštovani svi ovi uslovi”, rekao je on.
Mr. Đermana Šeta, predsjednica Komisije za slobodu vjere Rijaseta IZ BiH: Cementiranje podjela u društvu
“VSTV je netransparentno usvojilo zaključak o zabrani ‘vjerskih obilježja’ zbog kako navode ‘mogućnosti postojanja vjerski motivisane nepristrasnosti’ na sudu i tužilaštvu. Pravo na slobodu vjere ili uvjerenja moguće je ograničiti u demokratskom društvu ali tako da se to uradi 1. zakonom, 2. da se za to ima i dokaže legitimni cilj te da 3. to ograničenje bude proporcionalno potrebi. Oni nisu ispunili niti jedan od tih uslova, i bez javne i parlamentarne rasprave donijeli su spomenuti zaključak. Naročito sporan je njihov predrasudni stav o tome da su ljudi koji imaju vidljivo vjersko obilježje pristrasni u obavljanju svog posla. Posebno zato što već Zakon o VSTV-u predviđa pokretanje disciplinskog prekršaja protiv sudija i tužilaca za koje se sumnja da svoj posao obavljaju pristrasno. Međutim desila se vrlo važna stvar, a to je da je Rijaset IZ uradio ono što i treba da bude njegov posao, tako što je na vrijeme, dok to nije bilo u javnosti nikako dostupno, dostavio argumentiran i korektan dopis u kome se dovodi u pitanje ovakva odluka i traži šira rasprava. To je polučilo situaciju u kojoj su se ti isti članovi VSTV-a, koji su prije dva mjeseca jednoglasno usvojili tu odluku, sada međusobno posvađali i više nisu sigurni šta su tačno sa tim htjeli. Razgovarala sam sa više od 7-8 novinara i medijskih kuća u posljednjih nekoliko dana. Oni su slali upite VSTV-a tražeći izjave i pojašnjenja. Ali nisu dobili ni izjavu ni konkretno pojašnjenje šta je to ustvari ‘vjersko obilježje’. Šturi odgovor koji je za sada tu i tamo proturan jeste da je to ‘sve ono što sama osoba misli da obilježava njenu vjeru’, odnosno da je to nešto proizvoljno. E kako će sad takvo nešto proizvoljno zabraniti ostaje da se vidi. Mediji su odradili odličan posao, potrudili su se da pronađu sagovornike, da precizno izvijeste o događajima. Svaka čast na tome. Najčestitije bi bilo da VSTV prizna da su pretjerali i da otvore javnu raspravu oko ovog pitanja. Za sada treba hladne glave pratiti šta se dešava. Taj zaključak se još uglavnom ne primjenjuje, ljudima još ne skidaju križeve sa vratova, marame sa glava, narukvice s ruku, i štajaznam sve što smisle da bi moglo biti vjersko obilježje. Ova priča tiče se svih nas, jer je paradigma iz koje se gradi ovakav stav pogrešna. Nije čak ni problem u tome da neko misli da treba ovdje ili ondje zbog nekog legitimnog cilja propitati odnos između religije i države, niti je problem što nam članovi VSTV-a ne razlikuju ‘sekularnu državu’ i ‘(ne)sekularno društvo’. Probem je što ovakvim pristupom cementiraju podjele u društvu govoreći nam da je pluralnost problem i da jedni drugima mislimo dobro samo kad smo svi isti.”
Reakcije u medijima:
Muhamed Jusić: Hidžab na sudu (Al Jazeera Balkans)
Tina Jelin-Dizdar: Hidžab na sudu: Napad na vjerske slobode ili sekularizam (N1)
Faruk Međedović: Da li su ljudi koji imaju vjerska obilježja pristrasni? (N1)
Amila Kahrović-Posavljak: (Ne)pristrasnost VSTV-a (tacno.net)
Nedžad Jamaković: Sporni zaključak VSTV-a: Udar na vjerske slobode u BiH (faktor.ba)
faktor.ba: Reakcije na zaključak VSTV-a: Marama i križ ne znače pristrasnost
klix.ba: Pokrivene advokatice nakon odluke VSTV-a: Ozvaničena diskriminacija koja postoji već godinama
depo.ba: Nakon burnih reakcija Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH će preispitati odluku: Hidžab nije vjerski simbol, to je obaveza
