Medinetus-selam (Grad mira), poznatiji kao Bagdad, sagradio je 762. godine, na obali rijeke Tigris, abbasijski halifa Džafer el-Mensur. Izgradnja grada je trajala četiri godine, zaposlivši oko 100.000 arhitekata, zanatlija i radnika iz Sirije, Mesopotamije i drugih krajeva. Kao pečat političke i ekonomske moći halifa je podigao Okrugli grad, po uzoru na asirske i sasanidske gradove iz ranijih perioda. Dijametar kruga bio je tri kilometra. Postao je centar dobro uređenog i stabilnog svijeta u kojem se moglo prosperirati, slobodno se i sigurno kretati, obrazovati se i poslovati.
Halifa El-Me’mun 830. godine u Bagdadu podiže čuvenu Kuću mudrosti (Bejtul-hikma), veliki istraživački i prevodilački centar koji je privukao naučnike iz cijelog svijeta, iz mnogih kultura i vjera. Proučavali su djela Aristotela, Platona, Hipokrata, Euklida i Pitagore. Kuća Mudrosti bila je dom, između ostalih, najpoznatijih matematičara tog vremena, kao što je El-Havarizmi, „otac“ algebre (koja je dobila ime po njegovoj knjizi Kitabul-džabr).
Bagdad je posebno bio čuven po svojim bibliotekama, kako javnim, tako i privatnim zbirkama. Kuća mudrosti imala je jednu od najvećih biblioteka koje je svijet ikada vidio. Koliko su ljudi tog doba bili posvećeni skupljanju znanja najbolje ilustruje primjer da je jedan bagdadski učenjak odbio poziciju koja mu se nudila na drugom mjestu jer bi mu bilo potrebno 400 deva da preseli svoju biblioteku. Katalog te biblioteke ispunjavao je 10 tomova, a biblioteka francuskog kralja skoro 5 stoljeća kasnije (1300. godine) sadržavala je samo 400 naslova.
Pripremila: Elmina Mušinović
